– Bojim se da je to neizvodljivo, jer da bi do toga i došlo, potrebno je sprovesti istu proceduru kao i kada je ovaj mirovni sporazum potpisan. Nisu samo Hrvatska ili Srbija potpisnice istog, tu je i Rusija, SAD. Ne treba zaboraviti ni Vašingtonski sporazum koji je regulisao odnose unutar FBiH. Stoga nisam baš siguran da je sve ovo moguće i izvodljivo. Ali vidjećemo, možda on ima neke jače argumente – kaže Popović.

Položaj Hrvata u FBiH je, prema riječima Popovića, uistinu nepovoljan i katastrofalan zbog dominacije Bošnjaka i pokušaja stvaranja građanske države, ali istu sudbinu doživljava i srpski narod u BiH.

Advokat i potpredsjednik NSRS Milan Petković smatra da Mišetić sigurno ima veliko advokatsko iskustvo u međunarodnom pravu, te da stoga ne bi trebalo olako shvatati njegove poruke.

– Kao prvo, moramo biti svjesni činjenice da je Hrvatska potpisnica Bečke konvencije o međunarodnim ugovorima, te da je u članu 26. propisano da se oni moraju poštovati. Ako bi Hrvatska, eventualno, donijela odluku da se povuče iz Opšteg okvirnog sporazuma, moramo biti svjesni činjenice da se radi o samo jednom ugovoru i da tu postoji još 12 posebnih aneksa. Jedan od njih je i Aneks 4, odnosno Ustav BiH. Znači, ukoliko bi došlo do ovoga o čemu on govori, to ne bi uticalo i na Ustav BiH. Da zaključim, njegov prijedlog ima svoju težinu i o njemu se može raspravljati, ali mislim da bi u konačnici to moglo dovesti samo do velikog pravnog problema i međunarodnog spora sa nesagledivim posljedicama – smatra Petković.

Podsjećanja radi, Mišetić je krajem prošlog mjeseca prvi put iznio ovo mišljenje navodeći da Hrvatska i Srbija imaju pravo da, rema međunarodnom pravu, raskinu Dejtonski mirovni sporazum, uključujući i dejtonski Ustav, kao rezultat kršenja Dejtona od strane BiH. Objašnjavajući tada ovaj svoj stav, on je pojasnio kako je osnov Dejtonskog sporazuma pravo Srba, Hrvata i Bošnjaka kao konstitutivnih naroda na ravnopravnost.

– Ustavno načelo kolektivne ravnopravnosti konstitutivnih naroda, koje proizlazi iz označavanja Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda, zabranjuje bilo kakvu posebnu privilegiju za jedan ili dva od ovih naroda, bilo kakvu dominaciju u strukturama vlasti ili bilo kakvu etničku homogenizaciju kroz segregaciju zasnovanu na teritorijalnoj odvojenosti – poručio je tada Mišetić.

Upozorio je i kako je u posljednje vrijeme evidentno da bošnjačke političke stranke namjeravaju iskoristiti predstojeće izbore kako bi Hrvatima oduzele status konstitutivnog naroda i svele ih na nacionalnu manjinu.

– To bi bilo kršenje jednog od temeljnih stubova dejtonskog Ustava. BiH stoga ima materijalnu obavezu prema Hrvatskoj i Srbiji da poštuje prava tri konstitutivna naroda. Kao potpisnice ovog međunarodnog ugovora, svaka od tri zemlje ima pravo suspendovati Dejtonski sporazum u slučaju materijalnog kršenja od strane jedne strane, ili ga raskinuti ako dvije od tri strane utvrde da je treća strana materijalno prekršila ovaj sporazum. To jasno proizlazi iz člana 60. Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora – poručio je Mišetić na svom “Tviter” profilu.

On se na društvenim mrežama pohvalio da je o ovim pitanjima razgovarao i sa evroparlamentarkom Željanom Zovko.

Jugoslovenski scenario

Njemački diplomata Kristijan Šmit u jučerašnjem intervjuu “Večernjem listu” poručio je da je Hrvatima potrebno obezbijediti sva politička prava ukoliko se želi “spriječiti ono što se dogodilo Jugoslaviji”. Kako je naveo, u BiH nije “riječ o većini i manjini, nego o zemlji koja ima tri zajednice i tri konstitutivna naroda”. Na kraju je i poručio kako je važno da Dejtonski sporazum ostane na snazi, jer je to i dalje temelj za BiH.