Ovo je Dujakoviću peto međunarodno priznanje za ovaj pronalazak u posljednjih mjesec dana.

Nakon priznanja i medalja u Kanadi, Poljskoj, Rumuniji i Hrvatskoj, banjalučki inovator Zoran Dujaković, koji je i akademik Srpske akademije izumitelja i naučnika iz Beograda, priznanje za svoju ideju dobio je i u Njemačkoj.

Riječ je o izumu koji, zahvaljujuću dobro osmišljenom sistemu ventila, omogućava roniocima da bocu za disanje napune vazduhom dok su pod vodom, što do sada nije bilo moguće.

– U određenim situacijama, kako što su speleološko i ronjenje na većim dubinama, ne postoji mogućnost da dopunite bocu pod vodom a svaki pokušaj punjenja vazduhom završio bi tako što bi prvo voda ušla u bocu. Napravio sam sistem ventila i prototip koji sam uspješno testirao gdje praktično možete da zaronite s praznom bocom i napunite je pod vodom – kaže inovator i instruktor ronjenja M-3 Zoran Dujaković, u razgovoru za Radio Republike Srpske.

– Zahvaljujući podvodnom punjaču vazduha i tečnih medija moguće je, na primjer, izvući naftu iz potonulog tankera a da se ta nafta ne izlije u more – dodaje Dujaković.

Ovu inovaciju, kao i druge, biće teško dovesti do tržišta jer je podrška inovatorima kod nas deklarativna i nemamo stručnjake koji bi mogli pomoći inovatorima da pronalazak patentiraju.

-Ako prijavite patent vašem nacionalnom institutu (u BiH ili u Srbiji) vi imate pravo prvenstva na tu inovaciju. To pravo prvenstva važi godinu dana a nakon toga od Internacionalne organizacije za izume i patente dobijete ponudu da zaštitite intelektualnu svojinu. Tada dobijate pravo prvenstva na patent za još 18 mjeseci. Nakon toga morate u svakoj zemlji na svijetu plaćati za godišnju zaštitu tog patenta, što je za nas teško izvodivo i zbog toga nam je potrebna pomoć države – ističe Dujaković.

Najpoznatijem inovatoru iz Republike Srpske predstoje razgovori s potencijalnim partnerom iz Slovenije, o tome da podvodni punjač vazduha i tečnih medija pronađe put do tržišta.

Zoran Dujaković, osvojio je više od 60 priznanja za svoje inovacije, na četiri kontinenta. Nijednu od njih nije do kraja autorski zaštitio van BiH, iako su pojedine bile najbolje na svijetu, prenosi RTS.