Cijene hrane i dalje rastu
Inflacija u Republici Srpskoj je rekordna i iznosi 5,2 odsto po posljednjim statističkim podacima, i to zbog oborenih rekordnih cijena hrane i goriva.
Ovakva divljanja cijena na tržištu zapravo i nemaju realna obrazloženja i nikome nije jasno zašto je, recimo, u januaru kilogram krompira ili mrkve skuplji od jedne marke. I to povrća koji se proizvodi u zemlji. Zbog čega je ulje skuplje za oko 50 odsto?
Odgovori su uglavnom da su porasle cijene hrane i energenata na svjetskim berzama, da je povećana tražnja za proizvodima nakon zatvorenih zemalja u pandemiji, da su poskupili troškovi prevoza…
Lančana poskupljenja
Ni početak godine nije ohrabrujući, jer našim privrednicima rastu troškovi poslovanja koji će uglavnom da padnu na teret potrošača.
– Poskupili su repromaterijali i ne zna se kada će se cijene stabilizovati. Skuplja je struja, povećana je minimalna plata, zbog čega će da porastu i ostale plate. S druge strane, izvozna preduzeća imaju ugovore koji su vezani za odnos evra i konvertibilne marke. Dakle, troškovi poslovanja privrednih društava ove godine biće veći, a što će se pretočiti na konačan proizvod – objašnjava za Srpskainfo Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS.
On smatra da će u Srpskoj neminovno doći do lančanog poskupljenja proizvoda zbog povećanja svih ulaznih parametara.
Ćorić podsjeća da je u drugoj polovini prošle godine došlo do totalnog poremećaja cijena energenata i nedostataka repromaterijala. Privrednicima su produženi rokovi isporuke na dva ili tri mjeseca, dosta toga se, kako kaže, mora plaćati i avansno, što opterećuje privredu i umanjuje njenu likvidnost.
Na konstataciju da se čini da je tražnja i dalje velika, Ćorić kaže da sve zavisi od grane industrije.
– Prošla godina je bila dosta dobra po pitanju izvoza. Finansijska vrijednost je bila daleko veća nego 2020, 2019. godine, pa i, što je najbitnije od 2018. godine, jer je to bila dobra godina – navodi Ćorić.
Teže nego 2021.
Dodaje da su trenutno u problemu preduzeća koja su naslonjena na auto-industriju, koja je u velikoj krizi. Predviđanja su da će tako biti tokom cijele godine, a oporavak se očekuje tek u 2023. godini.
– Ova godina će biti teža za poslovanje nego prošla. Biće to godina izazova, da ne kažem godina problema – zaključuje Ćorić.
Po posljednjim podacima Zavoda za statistiku za novembar, od 12 glavnih odjeljaka proizvoda i usluga, cijene na godišnjem nivou više su u čak devet. Niže cijene su u tri odjeljka.
Najveći godišnji rast cijena zabilježen je u odjeljku Prevoz (16,3 odsto) zbog viših cijena u grupi Goriva i maziva za lična vozila od 30,1 odsto, zatim u odjeljku Hrana i bezalkoholna pića 8,5 odsto, usljed poskupljenja u grupama Ulja i masnoće od 30,9 odsto i Povrće od 15,1 odsto.
Šta kaže Vlada Srpske
U Vladi RS očekuju da će se nagli rast cijena u Evropi i svijetu sa zakašnjenjem najviše odraziti na cijene u RS krajem 2021. godine i početkom 2022.
– Prema očekivanjima Svjetske banke, u 2022. godini, cijena sirove nafte će porasti za šest odsto, dok će cijene hrane u prosjeku ostati na istom nivou kao u 2021. Nakon visokih stopa rasta cijena početkom 2022, očekuje se stabilizacija cijena tokom ostatka godine – navedeno je u Programu ekonomskih mjera RS.
Nakon visokih stopa rasta cijena početkom 2022. godine, kažu u Vladi, očekuje se stabilizacija cijena tokom ostatka godine, a projektovana prosječna godišnja stopa inflacije za 2022. godinu iznosi 1,9 odsto.
Nakon rasta cijena, međunarodne finansijske institucije očekuju da će cijena sirove nafte u 2022. i 2023. godini pasti, a cijena hrane bi trebala ostati na istom nivou.
– Polazeći od navedenog, pretpostavke da će regulisane cijene ostati na istom nivou, ekonomskog rasta, te očekivanog rasta plata i potrošnje, očekuje se da će prosječne potrošačke cijene u 2023. i 2024. godini porasti za 1,1 i 1,3 odsto – naveli su u Vladi RS.
Po informacijama sa kojima raspolažu udruženja potrošača iz cijelog regiona, cijene hrane će da rastu sve do sredine ove godine. Hrana i energenti u potrošačkoj korpi učestvuje sa oko 50 odsto, što ukazuje da će, ionako nizak, životni standard građana padati.
Visoke cijene hrane najviše pogađaju siromašne građane, a u svakom gradu i opštini postoje javne kuhinje u kojima se hrani veliki broj ljudi. Uglavnom su to stari i nemoćni. Samo Crveni krst Republike Srpske osigurava 1.201 obroka za svoje korisnike, i to na sedam mjesta: Banjaluka 440, Bijeljina 255, Bileća 50, Vlasenica 50 , Doboj 230, Teslić 76 i Trebinje 100. U Banjaluci topli obrok svaki dan obezbjeđuje i “Mozaik prijateljstva” za oko 700 korisnika javne kuhinje.
(srpskainfo)
